Matica hrvatska Mostar

banner 2019
You are here: Početna Novosti Novosti VIJENAC, 493: Kraj desetljeća medijskoga mraka?
VIJENAC, 493: Kraj desetljeća medijskoga mraka?
Utorak, 29. siječnja 2013.
vijenac_1aNakon što je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedlog zakona kojim se predviđa uspostava kanala na hrvatskom jeziku, u BiH je ponovno uzburkana medijska pozornica. Gašenjem Erotela prije gotovo trinaest te hercegovačke televizije prije nekoliko godina, Hrvati su ostali u medijskom mraku. Je li danas moguć kanal na hrvatskom jeziku u BiH?

Hrvatski kanal u BiH: Istine i prijepori

Misijana Brkić-Milinković

U Bosni i Hercegovini ovih je dana ponovno aktualizirana priča o RTV-kanalu na hrvatskom jeziku u okviru Javnoga RTV-sustava, što je već godinama kamen spoticanja između hrvatskih i bošnjačkih političara. U zemlji u kojoj hrvatsko pitanje ima mali milijun neriješenih odgovora, u kojoj je ravnopravnost Hrvata samo mrtvo slovo na papiru, u kojoj drugi Hrvatima biraju člana Predsjedništva, u kojoj se krši i ne poštuje većinska izborna volja jednoga konstitutivnog naroda, nameću političari i pravila koje kreira međunarodna zajednica, uništavaju javna poduzeća i zatiru prava i slobode – poput onoga na informiranje na materinskom jeziku, najava formiranja hrvatskoga kanala uzburkala je duhove i pobudila glasne povike, u najvećoj mjeri bošnjačkih političkih elita. Upravo su one svojedobno u parlamentu u vezi s tim pitanjem stavljale veto radi zaštite vitalnoga nacionalnog interesa. Koji bi im, kažu, ugrozila uspostava kanala na hrvatskom jeziku!?
Dakle, Vijeće ministara BiH većinom je glasova, a na prijedlog predsjedavatelja Vjekoslava Bevande, na nedavnoj sjednici, utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom sustavu BiH.

U izmjenama Zakona, umjesto tri, uvode se četiri RTV-kanala. Osniva se RTV-kanal na hrvatskom jeziku kao javni servis koji će se financirati prihodima od jedinstvenoga marketinga i pretplate (20 posto neto-prihoda od oglašavanja i 20 posto od ukupnog iznosa RTV-pristojbe na teritoriju BiH). Svaki entitetski emiter, kako je pojašnjeno, trebao bi se odreći 5 posto prihoda od pretplate, odnosno marketinga, a umjesto 50 posto za RTV na državnoj razini, kanalu na hrvatskome jeziku trebalo bi ići deset posto njihovih prihoda. Novi kanal na hrvatskome jeziku trebao bi imati oznaku RTVH. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima zadaću dodijeliti frekvencije koje bi osigurale primanje programa sva četiri emitera na što većem području BiH. Sjedište kanala na hrvatskom jeziku bilo bi u Mostaru, što će biti ostvarivo nakon digitalizacije kao jedna od obveza BiH kako ne bi ostala izolirana među zemljama regije.

Ponovno aktualizirana priča oko uspostave kanala na hrvatskom jeziku u BiH, podsjetimo, nastavak je procesa u kojemu je, još 2008, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužio Vijeće ministara BiH da pokrene postupak osnivanja ovoga RTV-kanala. Dosad je obavljen dio posla, konzultacije sa svim relevantnim institucijama, a napravljeni su i elaborati za organizacijsko-programski i tehničko-tehnološki segment.
No nije sve prošlo glatko.

Za Bevandin Prijedlog glasovali su ministri iz reda HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. te ministri iz reda SNSD-a i SDS-a. Protiv su bili SDP i Stranka za bolju budućnost. Bevandina odluka pokrenula je lavinu reakcija te, uz ostalo, aktualizirala pitanje o stvaranju trećega entiteta u BiH.

Bevandi su pak, kako je izjavio, poveznice između uspostave kanala na hrvatskom jeziku i stvaranja trećega entiteta – „presmiješne“ te kaže kako vjeruje da će se početna prašina oko uvođenja hrvatskog kanala slegnuti i da će se i tomu pristupiti kao svakoj normalnoj, legitimnoj i ustavno dopuštenoj aktivnosti. „Ako treba pitati zašto sam ja predlagatelj izmjena Zakona o Javnom RTV sustavu BiH, onda treba dati jasan odgovor: programom rada, zaključkom Doma naroda Parlamenta BiH, odlukom Ustavnog suda, to je propisano kao obveza Vijeća ministara. Očekivao sam da će to uraditi Ministarstvo prometa. Prijedlog zakona s ugrađenim sugestijama i primjedbama bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje.“

Nakon odluke Vijeća ministara, očekivano, u javnosti se podigla velika prašina. Odmah su reagirali iz Izaslanstva EU-a u BiH. Njihov glasnogovornik Andy McGuffie rekao je: „Neovisne i profesionalne medijske institucije jedan su od najvažnijih aspekata naprednog, modernog i demokratskog društva. U tom kontekstu, EU je jasno isticala da se svaki razgovor o uspostavi novih kanala na javnim emiterima treba odvijati u sklopu procesa finalizacije reforme Javnoga RTV-sustava.“

Zapjenjene reakcije
Iz SDP-a BiH, stigle su burne reakcije. Zalaganje za segregaciju i u javnom medijskom prostoru BiH i, s tim u vezi, oduzimanje profesionalizma novinarima i njihovo razvrstavanje u zamišljene servise i redakcije na jezicima njihova naroda, za SDP BiH nedopustivo je i opasno. Podjela Javnoga RTV-sustava po zamišljenim etničkim granicama najkraći je put u nove entitete i razgradnju zemlje. Iz SDP-a ističu kako neće dopustiti da dođe do realizacije razbijanja servisa na hrvatske, srpske i bošnjačke radiotelevizije.

„SDA je za jedan bosanskohercegovački RTV-servis i nikada nismo tražili, a niti bismo podržali osnivanje bošnjačkog kanala. Stoga smo apsolutno protiv hrvatskoga kanala u okviru javnog RTV-servisa u BiH. Takvi zahtjevi potpuno su nelegitimni i usmjereni su na rušenje države BiH“, poručili su iz Tihićeve stranke.

SBB smatra da osnivanje vodi etničkoj podjeli medijskoga prostora, a time i etničkoj podjeli BiH. Oglasio se i Sindikat javnih RTV-servisa. Smatraju kako je to izravan udar na ekonomski opstanak postojeća tri javna servisa.

Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić smatra kako je odluka Vijeća ministara BiH prvi mali korak k uspostavi ravnopravnosti Hrvata u BiH u području javnih elektroničkih medija. „RTV-kanal na hrvatskom jeziku ne bi trebao nikomu smetati. Posebno to ne može biti na štetu vitalnih nacionalnih interesa bilo kog naroda u BiH“, istaknuo je Ljubić za agencije.

Narušavanje ustavnih prava
Bivši predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, danas zastupnik u Hrvatskom saboru Ilija Filipović, jedan od idejnih tvoraca priče oko hrvatskoga kanala u BiH, za Radio Herceg-Bosne (jednu od malobrojnih preostalih radijskih postaja u BiH koja emitira program na hrvatskom jeziku, a koja je trenutačno na izdisaju), ističe kako je, nepostojanjem javnoga emitera na hrvatskom jeziku u BiH, narušeno ustavno načelo jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda u BiH. Ustav BiH, koji ima tek 12 članaka, nijednom odredbom ne definira ni jedan od konstitutivnih naroda kao većinski kolektivitet s nekim posebnim pravima u odnosu na druga dva. Nepostojanjem javnoga emitera na hrvatskom jeziku u BiH narušeno je ustavno načelo jednakopravnosti hrvatskog naroda s drugim dvama narodima u BiH, i to je temelj priče. Bosanskohercegovački Hrvati, po sadašnjem Zakonu o Javnom RTV-sustavu, u diskriminirajućem su položaju u odnosu na druga dva naroda u BiH. Filipović je mišljenja kako burne negativne reakcije bošnjačke politike i dijela javnosti na najavu formiranja RTV-kanala na hrvatskome jeziku u sklopu javnoga RTV-servisa imaju veze s reakcijama koje dolaze iz pojedinih krugova međunarodne zajednice. „Svjedok sam nekih čudnih razmišljanja dužnosnika međunarodne zajednice. Štoviše, neki od njih bili su spremni ustvrditi kako je uvođenje RTV-kanala na hrvatskom jeziku – antidejtonska aktivnost“, objašnjava Filipović podsjećajući kako se u Dejtonskom mirovnom sporazumu nigdje ne spominju mediji ni javni servisi. „Poštivanje prava na kanal na svome jeziku nije nikakva posebnost za druge multietničke države… Pogledajte samo slučaj Belgije, Švicarske, Španjolske… Bosne i Hercegovina je tronožac. Jedna noga na kojoj taj tronožac leži – jesu Hrvati. Ako netko misli da bez te jedne noge tako nagnuta BiH može opstati, pogrešno misli. Bez čvrsta uporišta na sve tri noge BiH nije održiva. Nećemo dopustiti da budemo samo formalni, normativno reguliran jednakopravni narod u ovoj državi. Hoćemo tu jednakopravnost na identičan način kako je imaju i ostala dva naroda u BiH“, kategoričan je Filipović.

Milan Vego, profesor politologije s Filozofskog fakulteta u Mostaru, na okruglom stolu o temi Hrvatsko pitanje u BiH – medijsko predstavljanje, koji je, kao prinos najavi formiranja kanala na hrvatskom jeziku ovih dana u Mostaru organizirala Udruga hrvatskih novinara u BiH, ističe kako bi se, za rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH, trebala i stvarno riješiti jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH: „Hrvati kao konstitutivan narod imaju potpuno pravo tražiti zastupljenost svoga jezika u sklopu Javnoga RTV-sustava BiH kao i druga dva naroda. BiH je suverena i složena država triju konstitutivnih naroda. Konstitutivan znači jednakopravan, i tu je srž problema. Hrvatima je ta jednakopravnost potajnim revizijama Daytonskog sporazuma svedena na margine. Jedan konstitutivan narod, prema svim poveljama UN-a, ima pravo na svoj jezik u medijima. U BiH vidimo da to i nije tako, a najbolji je pokazatelj protivljenje RTV-kanalu na hrvatskom jeziku“, kazao je Vego, iznijevši i analizu zastupljenosti jezika u medijima, iz čega se jasno vidi koliko je hrvatski narod marginaliziran u BiH. U istraživanju o medijskoj slici Hrvata u BIH Vego citira Zakon o Javnom RTV-sustavu Federacije BiH, u čijem članku 14. stoji: „U programu RTV FBiH koristit će se ravnopravno pismo i jezici koji su u službenoj uporabi u FBiH.“ U praksi, ističe Vego, nažalost, taj članak nema potvrde.

Najavu uspostave RTV kanala na hrvatskom jeziku i prašinu koja se digla oko toga, za Vijenac je komentirao novinar Večernjeg lista BiH i politički analitičar Zoran Krešić: „RTV-kanal na hrvatskome jeziku postao je paradigma hrvatskih prava i sloboda, bolje reći nepravde i neslobode ovoga naroda koji se potezima međunarodne uprave i sarajevskih političkih stranaka nastoji posve negirati. Kada se ovaj aktualni saziv Vijeća ministara BiH na čelu s Vjekoslavom Bevandom, prvim Hrvatom predsjedavateljem koji nije nametnut od strane Bošnjaka, drznuo staviti točku dnevnoga reda o uspostavi RTV-kanala na hrvatskome jeziku, krenula je lavina udaraca, laži, kritika koje imaju samo argumente sile. Kada su pak hrvatske ministre i predsjedavatelja u tome poduprli i srpske kolege ministri, uslijedili su zapjenjeni komentari na granici delirija o nepotrebnosti toga poteza, stvaranja etničkih torova, trećih entiteta. Ispaljena je gomila komentara kojima je samo jedno zajedničko – fašizam spram Hrvata i njihova zahtjeva da dobiju informiranje na materinskom jeziku. Uostalom, da je to tako i da je politika dva HDZ-a, koja ima velike propuste i grijehe, ovoga puta pogodila u sridu, govore podaci upravo Federalne TV (koju Hrvati nazivaju Fuj TV) da više od 75 posto Hrvata ne želi platiti zakonski obveznu RTV-pretplatu, unatoč tome što se suočavaju sa sudskim tužbama i pljenidbom imovine. A svi pokušaji osporavanja uspostave RTV-kanala na hrvatskome jeziku svodi se na to da ni druga dva naroda nemaju zasebne programe, da bi to bio preskup projekt koji bi ugrozio sadašnja tri javna emitera. A opet, službeni podaci s FTV-a uvjerljivo ih demantiraju.“ Krešić navodi da na FTV-u radi 75 posto Bošnjaka, 8 posto ostalih (Bosanaca, odnosno prikrivenih Bošnjaka), manje od 10 posto Hrvata te oko tri posto Srba. Istodobno, u Republici Srpskoj televizija je isključivo televizija, uostalom kao i država, jednoga naroda – srpskog.

Bošnjaci koji misle drukčije
Nasuprot većini povika koji dolaze iz bošnjačkih političkih struktura, jedan od najuglednijih bošnjačkih intelektualaca u BiH, profesor sarajevskog Univerziteta dr. Šaćir Filandra dijagnosticirao je, još 2008, bošnjačko „ludilo“ koje se javilo usporedno s najavama uspostave hrvatskog kanala: „Kako se u svemu ponašaju Bošnjaci? Nadmeno! Oni kao ne daju Hrvatima njihov, treći, hrvatski kanal, budući da bi to vodilo razgradnji države. Pri tome se ne pitaju tko su to oni da nekomu dopuštaju ili osporavaju kolektivna, nacionalna prava i što, uopće, znači stanje u kojem netko nekomu daje ili osporava prava? Najsmješnija je sarajevska argumentacija u ovoj priči, koja traje takoreći od uspostave Federacije BiH 1994, a koja se svodi na to da Mi bolje znamo što je za Hrvate dobro, Mi znamo da bi ih to odvelo u marginalizaciju, izolaciju, parohijalizaciju, ideološki ekstremizam itd. Ne dopuštajući im poseban TV-kanal, Mi ih kao spašavamo i Oni nam na tome trebaju biti zahvalni. Vrijeme je da se u tzv. bošnjačkoj politici prestane s takvim preduvjerenjima i neosnovanim strahovima koji od političkoga partnera prave protivnika. Ako će Hrvati s vlastitim televizijskim kanalom ići u samomarginaliziranje, neka idu! I to treba prihvatiti kao njihov izbor te im stoga konačno ne treba stajati na putu da naprave svoju televiziju.“
 

Generalni sponzor

ephzhb 2019

Zlatni sponzor

logo hteronet 019

VISOKI POKROVITELJ:

Medijski pokrovitelji

GLAVNI MEDIJSKI POKROVITELJI:

vecernji_logo2

bht-21

prvi_tv

Bljesak LOGO 2

nasa tv

baner m panorama

20 godina MP